Budući je vrt nešto individualno,njegov sadržaj i forma ovise o pojedincu, ukoliko u njemu najčešće boravi sam. Ukoliko u vrtu boravi ili planira boraviti više osoba, što je čest slučaj, onda njegova forma i sadžaj moraju ovisiti o karakteru svih, ili barem većini ukućana, ali ni u kom slučaju ne smije postati univerzalan.

 

 

 

PROJEKTIRANJE VRTA

Manji kamenjar koji se već nalazi u vašem vrtu ili ćete ga sami izraditi postavljanjem grupe većih komada kamenja, mogu se oživjeti sadnjom svega nekoliko prikladnih biljaka.

Svega tri vrste biljaka bile su dovoljne da ožive izgled ovog kamenjara. Za kamenjar vrijedi pravilo da ga ne treba pretrpavati biljnim vrstama, već je bolje upotrijebiti manji broj dobro ukomponiranih biljaka koje se skladno nadopunjuju. Na ovaj kamenjar posađena je jedna vrsta čempresa - Juniperus communis “Depressa Aurea”, trajno zeleni grm poluuspravnih grana koji raste više u širinu i ima zlatno-žute listove u rano proljeće i brončane ili gotovo zelene zimi. Naraste do 60 cm u visinu i 1,5 m u širinu. Dobro podnosi vruće, sunčane položaje. Uz njega su se dobro uklopile dvije biljke koje cvatu cijelo ljeto sve do kasne jeseni, a to su Lantana camara čiji su niski grmasti varijeteti idealni za sadnju u kamenjare jer podnose jako sunce. Cvjetovi su skupljeni u štitaste cvasti, a mogu biti žute, roza, crvene ili purpurne boje. Druga biljka sličnih je osobina i pripada istoj porodici, a to je Verbena tenuisecta ili mahovinasta verbena. Ova aromatična biljka s usko razdijeljenim listićima raste u širinu i cvate cijelo ljeto cvjetovima bijele, plave, ljubičaste ili purpurne boje, koji su pak skupljeni u cvasti promjera 5 cm.

Zaželite li idućeg proljeća ili početkom ljeta napraviti manji kamenjar kao efektan dodatak izgledu svoga vrta, a ne želite se zamarati izborom biljaka koje su pogodne upravo za uzgoj u kamenjaru, tada kao jednoljetna kombinacija mogu poslužiti i biljke koje već imate u svom domu ili u svom vrtu. Za to će vam osim 2 - 3 veća kamena biti potrebno i znanje o osnovnim uzgojnim zahtjevima biljaka koje želite u njega posaditi. Na slici vidite upravo takvu jednu kombinaciju biljaka, koje se jako razlikuju po svojim uzgojnim zahtjevima, ali će jedno ljeto sigurno uspješno krasiti vaš kamenjar. Na vrh je posađena Sansevieria - svekrvin jezik koja je posađena u jako dobro drenirano tlo jer je osjetljiva na preveliku količinu vlage. Odmah ispod nje posađena je puzava sukulentna biljka tzv. Ice plant ili ledenika lijepih tamnorozih cvjetova, biljka tropskih i suptropskih predjela koja traži iste uvjete uzgoja. Pri dnu kamenjara gdje je tlo uvijek vlažnije posađena je šumarica (Anemone nemorosa), Ageratum koji se uzgaja kao jednogodišnja biljka i trajnica žutih cvjetova, djevojačko oko (Coreopsis lanceolata “Goldfink”) - glavočika patuljastog rasta. Žednjak (Sedum) kao najmanje zahtjevna biljka, koja se nalazi u gotovo svakom vrtu, posađena je u glinenoj tegli pridodanoj u kompoziciju kamenjara.

Vrt pred kućom je kao osobna karta vlasnika kuće koja bez slike i osobnih podataka ipak puno govori o njemu. Zapitajte se kakav je vaš predvrt. Što on govori o vama? Možda biste, uz malo truda i pokoju ideju, ipak mogli ponuditi ljepši opis sebe i svojih ukućana.

Ukoliko vam je prednje dvorište gotovo dvostruko duže od njegove širine tada će vam idejno rješenje ovoga vrta biti dobro došla inspiracija kako po svom neformalnom izgledu tako i po izboru biljnih vrsta. U neformalnom vrtu nema ravnih linija ni geometrijskih oblika. Sve je zaobljeno, sve ravnine i kutevi dvorišta prikriveni su posađenim biljem, a sama vijugava izvedba puteljka i raspored bilja vizalno skraćuju i proširuju izgled ovog vrta. Vrt ispred kuće je kao osobna karta vlasnika kuće koja puno govori o njemu. Prvi dojam posjetitelja vašem domu o vama ovisi upravo o izgledu ovog vrta. Zato se potrudite da njegovim izgledom ostavite što bolji dojam jer će i vama pružiti ugodu svakog puta kada se vraćate u svoj dom. U prednjem vrtu nije predviđen kutak za odmor jer je on obično rezerviran za vrt iza kuće koji je zaklonjen od radoznalih pogleda prolaznika. No, ako je to jedini vrt koji imate, tada bez većih teškoća u njega možete smjestiti i pokoju klupu ili stolice i stolić za odmor. Pošto se radi o vrtu ispred kuće koji je relativno male površine, biljke koje unose vertikalu u njega ne smiju biti previsoke. Zato je od listopadnog drveća izabran crvenolisni dlanasti javor, purpurnih listova i okrugle krošnje koji izraste u malo prekrasno drvo, a od trajnozelenih vrsta izabrana je vrsta Juniperus media „Gold coast“ koja dosegne visinu od 1 metra i ima prekrasnu krom-žutu boju te vrsta J. chinensis „Pyramidalis“ koja naraste 1,8 m u visinu i plavozelene je boje. Ostale biljne vrste su niske grmolike trajnice različite po visini, obliku i boji svojih listova. Neke od njih su trajno zelene kao npr. Euonymus fortunei „Emerald ‘n’ gold“ posađen oko opločnika centralnog dijela vrta sa skulpturom, koji raste kao niski grm svjetlozelenih listova, svjetložutih rubova koji se lagano oboje u ružičasto tijekom zime. Može narasti do 90 cm u vis, ali se njegova visina može po želji smanjiti redovitim orezivanjem. I sve ostale vrste u ovome vrtu raspoređene su tako da u međusobnim kontrastima čine skladnu kombinaciju boja, oblika i visine biljaka. Isto tako i opločnik sačinjen od crvene opeke u kontrastu sa sivim oblucima uokolo nasutog šljunka doprinosi cjelokupnom dojmu u kojem centralni dio vrta ostavlja dojam otočića smještenog usred cvjetnog mora.

Neformalno oblikovani vrt u ovom izduženom vrtu ispred kuće vizualno proširuje i skraćuje njegov izgled, a ujedno ublažava pravokutni strogi oblik njegove površine. Mekoća njegovih zaobljenih linija, kao i odabir i kompozicija biljnih vrsta u njemu, bit će ugodni i vama i svakom posjetitelju vašega doma.

Dizajn ovog vrta odličan je primjer koji pokazuje kako principe formalnosti koristeći simetriju, jake geometrijske forme i oblike i umjerenu sadnju bilja, možemo primijeniti i na male vrtove.

U ovom primjeru dužina vrta je naglašena stvaranjem središnje linije koja ide od jednog do drugog kraja kroz središnji dio vrta kako bi se pojačao dojam dubine vrta. Pri tom je lijeva strana vrta napravljena zrcalno desnoj strani. Središnji dio vrta čini pravokutna tratina oko malog bazena. Od kuće prema tratini proteže se kamena opločena terasa koja u produžetku čini uski pravokutni opločnik oko tratine, od koje je odjeljena niskim cvatućim obrubom mirisne lavande. Iza tratine opločnik se nastavlja i u ravnoj liniji se proteže ispod lukova prekrivenih cvjetnim granama glicinije (Wisteria sinensis), sve do krajnjeg dijela vrta gdje je postavljena mala statua (ukrasni element vrta) smještena u prostoru koji može biti i malo urezan u živicu tise. S bočnih strana lukova kružno su posađeni grmovi ruža okruženi šljunkom koji su nadopuna i protuteža suprotnoj strani vrta, biljkama posađenim uz terasu. Uski, rubni dio vrta između opločene terase i graničnih zidova zasađen je biljkama penjačicama (ruže i klematisi) koje su pričvršćene uz zid te ublažavaju njegov izgled i i istovremeno oduzimaju vrlo malu površinu ostalom dijelu vrta. Da bi ovom dizajnu dodali element visine u najudaljenijim kutovima vrta, posađena su dva visoka drveta (Fagus sylvatica „Davyck Gold“ – drvo koje ima oblik kolumnara i prekrasnu boju lišća) odmah iza bijele ruže pokrivačice. Niža vertikala vrta dobivena je sadnjom dvije ruže stablašice u žardinjere koje su postavljene na uglove terase. Tamo gdje se traži neformalnost, poželjno je ili čak nužno pokriti ili potpuno sakriti svaki ravni rub ili ugao. Međutim, u vrtu kakav je prikazan na slici, pravilni četvrtasti oblik zemljišta može se iskoristiti kao prednost u svrhu isticanja formalnog karaktera vrta Posebna obilježja vrta

Postavljanje bazena u središnji dio unosi element vode u cjelokupnu sliku. Ukoliko vrtu želite dodati određenu dinamiku, u bazen možete postaviti mali vodoskok i podvodni reflektor za poseban noćni ugođaj. Na najudaljenijem dijelu vrta postavljeni su lukovi od crno obojanog kovanog željeza koji prekrasno ističu duge, viseće, cvjetne grozdove mirisne glicinije. Na samom kraju ovog cvjetnog tunela, po mogućnosti uokvirena u maloj niši urezanoj u živu ogradu tise, nalazi se betonska ili kamena skulptura kao krajnja žarišna točka vrta. Bočni zidovi vrta izgrađeni su od stare crvene cigle, jer njihova boja i struktura se idealno slažu s kamenim opločnikom kao i s biljkama posađenim u ovom vrtu. Penjačice posađene uz zidove rastu uzduž horizontalno postavljenih žica protegnutih između svaka 2–3 reda cigli, što je puno bolje nego postavljanje drvenih nosača koji bi se previše isticali i ne bi se uklapali u stil ovog vrta.

Kako urediti gredicu koja je cijeli dan izložena suncu uz pomoć trajnica? Mogućnost izbora je velika, a sljedeći tekst i slike možda vam u tome pomognu.

U prošlom broju pisali smo o trajnicama koje svojim osebujnim oblicima listova i cvjetova ukrašavaju naše vrtove tijekom vegetacijskog dijela godine.

U ovom broju donosimo vam primjer uređenja gredice koja je cijeli dan izložena suncu i mogući izbor i raspored trajnica na njoj. U primjeru ove gredice uvrštene su biljke koje su svoje idealne stanišne uvjete pronašle na osunčanim položajima. Na punom suncu njihova ljepota će doći do punog izražaja. Ukoliko gredicu prije sadnje obogatite organskim i prikladnim mineralnim hranjivima, uz primjereno zalijevanje, vaše trajnice će dugi niz godina uspijevati i cvasti te svake godine bivati sve bujnije i ljepše. Njihovi cvjetovi će pravilnim odabirom vrsta ukrašavati gredicu od proljeća pa sve do kasne jeseni. Na slici je vidljivo kako su biljke posađene, obzirom na njihovu visinu, izgled i boju cvjetova, kako bi svaka biljka u međusobnim kontrastima oblika i boje najbolje došla do izražaja.

 

Atrijem se smatra unutrašnji otvoreni prostor, dvorište ili vrt ograđen sa svih strana izgrađenim objektima - zidom ili zgradom.

U davnim vremenima atrij je zauzimao važno mjesto kao prostor intimnosti i zaštite. Korijeni atrijskog vrta mogu se tražiti u klasičnoj Perziji gdje su lijepo ukrašena i oblikovana unutrašnja dvorišta korištena kao vrtovi. Aleksandar Makedonski je tu tradiciju preuzeo i prenio u Europu, gdje je utjecala i na vrtnu kulturu antičkog Rima (dobro su poznate rimske vile sa srednjim otvorenim dvorištem). Mnogo kasnije Mauri su ju proširili preko sjeverne Afrike u Španjolsku gdje još uvijek ima značajnih ostataka vrtova unutar islamskih palača. Oblik atrijskog vrta također se pojavljuje u srednjem vijeku kao zatvoreni samostanski vrt (hortus conclusus) koji je prvenstveno služio uzgoju povrća, voća i ljekovitog bilja.

Danas je pojam atrija puno širi; možemo ga prepoznati na raznim mjestima, od minijaturnih popločenih unutrašnjih dvorišta do velikih razvedenih struktura sa stepenicama, pergolama, fontanama i, naravno, raznolikim biljnim materijalom. Često ga možemo naći kao unutrašnji otvoreni prostor koji osvježava poslovne zgrade. Isto tako se često susrećemo sa skrivenim atrijskim vrtovima u gradu, iako su kao takvi nerijetko neprepoznati, zanemareni i zapušteni. Uobičajena je gradnja garaža, radionica i skladišta koja u konačnici omeđuju male otvorene površine i pukim slučajem stvaraju potencijalne atrijske vrtove u gradskim centrima. Atrij je najčešće stražnje dvorište izolirano od buke i pogleda, no u rijetkim slučajevima može biti i prednje dvorište. Bez obzira na njihovu površinu i položaj ti prostori imaju mnogo potencijala za uređenje. Prije nego što počnemo planirati atrij, moramo odlučiti je li to prvenstveno ukras koji gledamo iznutra, mjesto za relaksaciju ili prostor za boravak na otvorenom, što u svakom slučaju zvuči kao najprihvatljivija opcija. Atrij nam ostavlja toliko mogućnosti da je odluka o načinu uređenja vrlo teška, no ako o njemu počnemo razmišljati kao o sobi na otvorenom, lako ćemo doći do rješenja. Vrlo je važno izgled atrija uskladiti s okruženjem i izgledom kuće (prvenstveno s materijalom od kojeg je izgrađena kuća ili zgrada) te pokušati prenijeti stil koji ste stvorili u vašem domu u vrt. Ako se toga nećete pridržavati, atrij će odavati neurednu sliku prostora i biti neprivlačan za boravak. Ovdje najviše do izražaja dolaze detalji (boja zidova, položaj i boja posuda, stil vrtnog namještaja, uzorak popločenja, položaj rasvjetnih tijela...)

Pomoću posuda možete stvoriti dojam u vrtu jednostavnim pristupom. Tri iste posude postavljene u liniji zasađene su istom vrstom - djeluju dojmljivo, prepoznatljivo i lijepo. O vama ovisi koje ćete vrste saditi, a u nadolazeće jesenje doba možete se odlučiti i za dalije, cinije, fuksiju, hebe, pasji trn, margarete...

Većina vrtno-tehničkih elemenata se može uklopiti u najčešće oskudni prostor atrija, no oni moraju biti usklađeni i dosljedni stilu te primjerenih dimenzija. Uvijek je bolje pridržavati se jednostavnog dizajna na početku, a kasnije lako učiniti vrt kompleksnijim dodavanjem pokojeg elementa. S povećanjem interesa za atrijski vrt posljednjih godina postali su pristupačniji raznoliki proizvodi koji vam olakšavaju postići maksimum iskorištenosti i uživanja u vašem vrtu. Pomoću ogledala, lažnih perspektiva i rešetki postižemo dojam većeg prostora, dok domišljato postavljene žive ograde, pregrade i pergole razbijaju prostor i prividno povećavaju površinu vrta. Kada dizajniramo bilo koje područje atrija, moramo razmišljati o tome da je potrebno prostor učiniti zanimljivim. U atrijskom vrtu pogled je gotovo uvijek ograničen samo na ono što je unutar dvorišta (osim ako imamo sreću gledati vrhove planina ili tornjeve obližnje crkve) pa se vizualna atrakcija mora stvoriti iznutra. Prvenstveno se treba stvoriti osnova svakog atrijskog vrta, a to je uređenje tla, bilo ono u potpunosti ili djelomično popločeno ili pretvoreno u travnjak. Bezbroj je uzoraka kojima možete ukrasiti vaš pod i uživati u njemu gledajući ga s balkona ili pak s prozora viših etaža. No, ako je vaš atrij vrlo malih dimenzija, odlučite se za jednostavniji dizajn popločenja jer će u protivnom vaš atrij izgledati još manji. Pazite na to da su različiti elementi vrta logično povezani putem popločenja.

U atrijskom vrtu interesantan izgled možemo vrlo lako postići korištenjem osvjetljenja. Obzirom da često imamo dovoljno svjetla iz kuće, rasvjetna tijela je dobro postaviti nisko da stvaraju zanimljive sjene ili ih usmjeriti na neki atraktivan detalj u vrtu, no da još uvijek daju dovoljno svjetla kako bismo atrij mogli koristiti i po mraku. Još jedan izvrstan način za osvježenje ugođaja je korištenje zvuka koji će unijeti dodatnu dimenziju u vrt tijekom noći i dana. Najočitiji način za unos zvuka u vrt je postavljanje vodene skulpture (ako za to postoji mogućnost) koja će, osim stvaranja opuštajućih zvukova, doprinositi osvježenju i unositi kretanje u prostor. Vodeni element postavite uz samu terasu ili uz intimniji kutak za sjedenje. Posude i biljke stvorit će završni dojam atrija. Različitim posudama unosimo boju i živost u vrtu te njima lako preoblikujemo atrij premještanjem na drugu poziciju. U posudama možemo uzgajati i egzotične biljke koje za vrijeme hladnoća premjestimo na toplo. Posude prilagodite stilu koji želite postići u vrtu, jednako kao i biljke. Koristite li biljke poput juke, postići ćete formalni izgled, dok ćete mekšim biljkama poput bergenije ili ružmarina omekšati stroge linije zidova i stvoriti neformalan, opušten ugođaj. Vrlo je važno razmišljati o mjerilu; izaberite drveće koje neće zasjeniti vaš atrij i previše se isticati, a da je po mogućnosti atraktivno tijekom čitave godine. Potrebno je unijeti i zimzeleno i listopadno bilje kako vrt ne bi bio monoton, odnosno kako bi bio efektan u svako doba godine. Pri odabiru zelenila za svoj vrt ljudi često zaboravljaju na atraktivnost lista. U najčešće oskudnim i sjenovitim prostorima atrija, lišće ima veliku ulogu. Koristite biljke s perastim i sjajnim lišćem koje odbija svjetlost. Biljke sa sjajnim i prošaranim lišćem vrlo su efektne, jednako kao i “arhitekturalne” biljke (zlatna naranča, bambus, bergenija, kamelija, kurika, paprati, hosta, hortenzija, bršljan, patuljasti javor i sl.). Pazite na paletu boja kako vrt ne bi djelovao previše divlje. Obratite pažnju na količinu sunca kako biste mogli odabrati odgovarajuće biljke. Ako želite proširiti funkcionalnost vašeg vrta, svakako postavite pomični platneni krov koji će vam pružati neophodnu zaštitu od sunca tijekom ljeta ili spriječiti da se nedjeljni roštilj pretvori u katastrofu zbog naglog pljuska, ali i odvojiti vas od eventualnih pogleda s viših katova zgrade.

Neformalnom izgledu ovog atrija pridonijela je prirodnost oblika, materijala i boja upotpunjena raznolikim biljnim vrstama. Terasa je popločena kamenim pločama od kojih je također izrađena vijugava stazica “na korak”. U ovom vrtu naglasak je na biljnome materijalu. U svakoj grupaciji kombinirano je bilje različitih visina rasta.

1. Ulaz u atrij, 2. Prostor za sjedenje, 3. Kamene ploče, 4. Mjesto za roštilj, 5. Travnjak, 6. Ulaz u skladište

Glavno obilježje ovog malog atrija je zanimljivosti popločenja – uzorak je formiran od tri različite veličine ploča i tri boje. Dojam daje i zimzeleno drvo koje baca sjenu na prostor za sjedenje. Na južnom zidu postavljeno je ogledalo koje povećava prostor.

1. Ulaz u atrij, 2. Šljunak, 3. Prostor za sjedenje, 4. Posuda sa cvijećem, 5. Ogledalo

Atrij na dvije etaže. Pod gornje etaže izrađen je od drvenih dasaka koje se ponavljaju na klupama donje etaže (pergola i zid pokriven istim daskama dopunit će cjelokupni dojam). Prevladava zimzeleno grmlje bez velikih zahtjeva za održavanjem. Atrij je osmišljen kao prostor za zabavu i druženje.

1. Ulaz u atrij, 2. Gornja etaža, 3. U visini gor. etaže, 4. 1m visine, 5. Klupa, 6. Donja etaža, 7. Rešetka s penjačicom, 8. Roštilj, 9. 1m visine, 10. U visini klupe, 11. Ulaz u skladište

 

Predvrt je otvoren prostor između vaše kuće i ulice. Najčešće ima samo ukrasnu namjenu, u njemu se ne boravi niti se uzgaja bilje za prehranu. Sam po sebi svakako je posebnost jer mu je primarna dužnost pružiti vam ugodan put do kuće. Atraktivan predvrt značajno će unaprijediti dojam vaše kuće i susjedstva. Po svojoj prirodi predvrt je izložen neprestanim pogledima stranaca i prolaznika te posjetitelja vašega doma. Ako imate stražnji vrt, vrlo je malo vjerojatno da ćete boraviti u predvrtu i posvećivati mu osobitu pažnju. To znači da predvrt mora uvijek izgledati dobro, čak i ako u njega ne možete uložiti mnogo truda - stoga pri uređenju razmišljajte o jednostavnom održavanju. Predvrt je potpuno odvojena cjelina od ostatka vašeg vrta pa ga možete osmisliti neovisno o ideji koju ste planirali za dio vrta koji se nalazi iza kuće.

Staze
Staze trebaju što kraćim putem spajati ulazna vrata u kuću s ulaznim vratima u vrt i kolnim prilazom. Ispred ulaznih vrata u kuću predvidite nešto veću popločanu površinu za eventualno zadržavanje ispred vrata. Po mogućnosti izbjegavajte kretanje staze uz sam zid kuće ili ispod prozora. Staza ne bi smjela biti uža od 1,5 m. Pazite da staze ne zatrpavate mnogobrojnim raslinjem koje će ih zamračiti i zasjeniti, a to se osobito odnosi na sjeverno orijentirane ulaze. Bolje je da su otvorene, izložene pogledu i ‘gostoljubive’.

Parkiranje i kolni prilaz
Često se događa da u predvrtu dominira asfaltirani kolni prilaz do garaže ili parkirnog mjesta. No pažljivim planiranjem moguće je i te površine pretvoriti u pozitivne strukture koje će pridonijeti atraktivnosti predvrta. Prvenstveno veza ceste i garaže, odnosno parkirnog mjesta treba biti što kraća. Ako ste u prilici, osigurajte mali parking i za posjetioce. Širina kolnoga prilaza trebala bi iznositi 3 m. Izbjegavajte asfalt i beton, dovoljno je postaviti niz kamenih ili betonskih ploča nešto širih od širine automobilskih guma. Ploče postavite na razmaku od 10 cm, a površine između zasadite travom. Još je jednostavnije ako postavite betonske raster-elemente. Praktičan i atraktivan element za kolni prilaz svakako je i šljunak. I kolni i pješački prilaz trebaju biti dobro osvijetljeni i danju i noću.

Privatnost
Koliko privatnosti želite u predvrtu, isključivo ovisi o vama. On se često smatra polujavnim prostorom čiji bi izgled trebao biti otvoren prema ulici. Većina ljudi ne želi izlagati izgled svog (pred)vrta očima stranaca. Tamo gdje nije moguće podići ogradu ili zid, zimzeleno drveće ili grmlje bit će dostatna zamjena i umanjit će osjećaj izloženosti prema ulici. 

Biljni materijal
Kako ćete zasaditi predvrt, najviše ovisi o izgledu vaše kuće i veličini predvrta. Grmlje i drveće ujedinjuje kuću sa svojim prirodnim okruženjem omekšavajući njezine vertikalne linije i uklapajući je u svoje prirodno okruženje. Ulazna vrata središnja su točka u vašem predvrtu, stoga će u tom dijelu odgovarati niske biljke sa svake strane vrata. Visoke biljke adekvatne su za sadnju uz bočne dijelove predvrta i kuteve zgrade jer će kanalizirati pogled prema ulaznim vratima i biljkama oko njih. Zgrade koje su previsoke činit će se nižima ako najviše biljke postavite uz njihove kuteve. Drveće stvara okvir oko kuće, naglašavajući je pritom kao najzanimljiviji element posjeda. Zasadite drveće koje doseže visinu približnu visini kuće, u protivnom niske kuće mogu djelovati patuljasto a one visoke još višima. Grmlje i pokrivači tla uza zidove kuće stvaraju postupan prijelaz između kuće i tla. Grmlje uz prednji zid prividno smanjuje visinu kuće. Koristite nekoliko vrsta grmlja različitih veličina, formi i tekstura. Pazite da grmlje svojom visinom ne dominira nad kućom. Cvijeće grupirajte kombinirajući jednu ili dvije boje po skupini jer ćete tako postići najjači vizualni efekt. Otvoreni travnjak oko kuće može djelovati impresivno ako ga ne zakrčite pojedinačnim grmovima, cvjetnicama i vrtnim ukrasima. Za prostran i uredan dojam vašeg predvrta dobro je da se pri odabiru biljnog materijala suzdržite u broju vrsta i biljaka, zasadite ih u grupacije jer će inače djelovati izgubljeno i “lebdeće”.

1. Prunus laurocerasus – lovorvišnja
2. Taxus baccata – tisa
3. Cotoneaster dammeri – dunjarica
4. Hypericum calycinum – pljuskavica
5. Bergenia – bergenija
6. Alyssum saxatile – kamenita trava
7. Santolina – santolina
8. Hydrangea macrophylla – hortenzija
9. Stachys bizantina – zečje uši
10. Buxus sempervirens – šimšit
11. Hosta sieboldiana – bogiša
12. Eleagnus pungens – dafina
13. Euonymus fortunei – kurika
14. Paeonia – božur
15. Magnolia stellata – zvjezdasta magnolija
16. Rhus typhina – ruj
17. Prunus cerasifera “Atropurpurea” –  ukrasna šljiva

DRVEĆE I GRMOVI

Drveće i grmovi Magnolija (Magnolia) Subota, 06.03.2010 U rod magnolija spada oko 125 vrsta listopadnih i ...	Drveće i grmovi Orezivanje glicinije Utorak, 02.03.2010 Cilj orezivanja glicinije je ojačati bočne ogranke...	Drveće i grmovi Najbolji grmovi za živice Četvrtak, 18.02.2010 Živice nisu samo jednolične prirodne ograde već mo...
Drveće i grmovi Rhododendron i bolesti rhododendrona Srijeda, 10.02.2010 Krajem zime i početkom proljeća zeleni grmovi rodo...	Drveće i grmovi Camellia Ice Angels Utorak, 02.02.2010 Camellia Ice Angels izrazito je otporna na zimu u ...	Drveće i grmovi Oblikovanje geometrijskih oblika Petak, 29.01.2010 Najčešći geometrijski oblici koji se korist...
Drveće i grmovi Rezidba grmova Petak, 29.01.2010 Biljke koje cvatu u rano proljeće potrebno je orez...	Drveće i grmovi Drveće i grmlje kroz godišnja doba Subota, 19.12.2009 Ukrasne vrste drveća i grmlja važan su dio svakoga...	Drveće i grmovi Viburnum Utorak, 05.05.2009 Rod viburnum obuhvaća veliki broj vrsta koje se uz...
Drveće i grmovi Mahonia Utorak, 05.05.2009 Mahonija je zanimljiv zimzeleni grm iz porodice Be...	Drveće i grmovi Euonymus Petak, 16.01.2009 Euonymus (evonimus, kurika) često se koristi za fo...	Drveće i grmovi Vrba (Salix) Srijeda, 05.11.2008 Salix integra "Hakuro Nishiki" - prekrasna je &sca...
Drveće i grmovi Eukaliptus (Eucalyptus globulus) Četvrtak, 10.07.2008 Eukalyptus globulus jedna je od 300-tinjak vrsta k...	Drveće i grmovi Bugenvilija (Bougainvillea) Srijeda, 25.06.2008 Ovaj rod sadrži 14 vrsta trajno zelenih grmova i d...	Drveće i grmovi Thumbergova žutika (Berberis thumbergii) Ponedjeljak, 28.04.2008 Sigurno su vam tijekom jeseni za oko zapeli prekra...
Drveće i grmovi Topiari Petak, 28.03.2008 Matius, prijatelj Julija Cezara, uveo je ovu vje&s...	Drveće i grmovi Rododendron (Rhododendron) Srijeda, 27.02.2008 Ovaj rod biljaka sadrži 500 do 900 vrsta i spada u...	Drveće i grmovi Japanski javor (Acer palmatum) Ponedjeljak, 25.02.2008 Japanski javor listopadno je drvo iz porodice Acer...
Drveće i grmovi Oleander (Nerium oleander L.) Subota, 23.02.2008 Oleander je brzo rastući grm koji naraste i do 6 m...	Drveće i grmovi Keria (Kerria) Četvrtak, 21.02.2008 Drugi nazivi: japanska ruža, uskrsna ruža.Porodica...	Drveće i grmovi Ukrasna dunja (Chaenomeles) Ponedjeljak, 18.02.2008 U rod Ukrasnih dunja spadaju otporni, listopadni, ...
Drveće i grmovi Pieris (Pieris japonica) Utorak, 29.01.2008 Pieris je vazdazelen grm koji nas u svako godi&sca...	Drveće i grmovi Hortenzija (Hydrangea sp.) Srijeda, 23.01.2008 Hortenzije nisu posebno zahtjevne za uzgoj, a najb...	Drveće i grmovi Kamelija (Camellia) Subota, 19.01.2008 Nekoliko vrsta i na stotine kultivara kamelija svo...

U rod magnolija spada oko 125 vrsta listopadnih i trajnozelenih drveta i grmova koje nalazimo u šumama, šipražjima i na riječnim obalama od Himalaje do Istočne i Jugoistočne Azije te od istočnog dijela Sjeverne Amerike do tropskih predjela Sjeverne i Južne Amerike. Danas se uzgajaju u svim krajevima svijeta zbog svojih prekrasnih pojedinačnih, mirisnih, obično uspravnih, ponekad visećih ili horizontalnih cvjetova. Oblik cvjetova varira od čaškastih, zdjeličastih, peharastih do zvjezdastih oblika. Cvjetovi često procvatu prije nego što se pojave listovi, a mogu biti potpuno bijeli, rozo ili ljubičasto zahuknuti, rozi, purpurni, kremžuti, zelenožuti, zelenkasti, svijetlo do srednje žuti. Konusu slični plodovi često imaju crveni omotač oko sjemenki i vrlo privlačno izgledaju u jesen.

_____________________________________________________________________________________________

Cilj orezivanja glicinije je ojačati bočne ogranke iz kojih nakon 5 godina čekanja izlaze cvjetni pupovi.

Oblikovanje glicinije u 1. i 2. godini
Ukoliko ste od glicinije odlučili napraviti pergolu ili joj barem osigurali neki metalni ili drveni potporanj, nakon sadnje pomozite joj da se obavije oko njega. Gliciniju treba uvijati u lijevu stranu u odnosu na potporanj. Neodrvenjele izboje učvrstite oko potpornja kako bi se biljka lakše penjala. Vršni izboji se režu tek kada postignu konačnu visinu i dužinu. Ogranci na glavnom stablu skraćuju se ljeti na polovicu kako bi se ojačali vršni izboji.

_____________________________________________________________________________________________

Živice nisu samo jednolične prirodne ograde već mogu biti i vrlo atraktivan ukras vašega vrta. Ovisno o vrsti grma možemo kreirati niske i visoke živice. Niske živice koristimo unutar vrta za vizualno odjeljivanje gredica i staza, kao što je prikazano na slici. Prekrasno crveno lišće grma Berberis thunbergiii daje odličan kontrast zelenilu u vrtu, a ujedno je odlično poslužio za odjeljivanje staze i gredica.

_____________________________________________________________________________________________

Krajem zime i početkom proljeća zeleni grmovi rododendrona odjednom zabljesnu okićeni mnoštvom prekrasnih cvjetova bisernog sjaja i u vatrometu različitih boja. Ni prava princeza ne bi se posramila ovako bogato urešene haljine. Rododendroni imaju širok raspon uporabe u vrtu – od patuljastih alpskih varijeteta pogodnih za sadnju u kamenjaru, većih šumskih vrsta odličnih za sadnju na svjetla sjenovita mjesta, te vrlo otpornih vrsta koje se mogu saditi i na izloženijim položajima i upotrijebiti za formiranje živih ograda. Jednako lijepe su i vrste koje se mogu uzgajati u zaštićenim nanatkrivenim vrtovima, kontejnerima ili  teglama.

_____________________________________________________________________________________________

Camellia Ice Angels izrazito je otporna na zimu u usporedbi s drugim kamelijama. Ona je svijetle, intenzivne boje, te je atraktivna prezentacija proizvoda kroz lijepo oblikovane tegle i obavijesne slikovne kartice.Camellia Spring's Promise ne nosi ovo ime bez razloga. Kako se zima bliži svome kraju, Spring's Promise osvjetljava svojim roza –crvenim velikim cvjetovima proljeće. Cvate od siječnja do ožujka, te kroz posebno lijepu formu pokazuje svoj blještavi cvijet.

_____________________________________________________________________________________________

Ova vještina oblikovanja drveća i grmlja u određene geometrijske oblike poznata je još iz Starog Rima. Majstori koji su se ovime bavili nazivali su se topiariusi pa otud i naziv za ovu vještinu. Matius, prijatelj Julija Cezara, uveo je ovu vještinu u atrije i vrtove rimskih vila. Nestankom Rimskog Carstva gotovo je nestalo i ovo umijeće. Svoj ponovni procvat doživjelo je u 16. st. i trajalo punih 150 godina do pojave slobodnog engleskog pejzažnog stila. Neki od tih vrtova još su i danas očuvani u Engleskoj. Ova vještina prenesena je i u američke vrtove gdje su bili pravi hit za vrijeme ‘’američke renesanse’’. Topiari nastaju šišanjem i oblikovanjem mladih izbojaka po žičanoj konstrukciji. Kada ju biljke prerastu, šišaju se ponovno do nje kako se ne bi izgubio oblik. Osim pravilnih geometrijskih oblika poput piramide ili kugle, sve češće se biljke oblikuju i u obliku različitih predmeta poput aviona ili najrazličitijih životinja. Za oblikovanje pravilnih geometrijskih oblika mogu se koristiti već odrasle biljke, a za oblikovanje nekog složenijeg oblika potrebno je formirati biljke od malena. Za zahtjevne oblike koriste se spororastuće vrste poput šimšira i tise. Zbog sporijeg rasta, manje se i orezuje, a oblici su dugovječniji.

_____________________________________________________________________________________________

 

Trave spadaju u golemu porodicu biljaka koje divlje rastu diljem svijeta. Samo nekoliko vrsta uzgaja se u obliku njegovanih travnjaka, a mnoge ukrasne trave cijenjene su zbog njihova skladnog izgleda, zanimljivih cvatova i vitkih, ponekad neobično obojenih listova.

Trave su listopadne ili trajno zelene biljke, trajnice ili jednogodišnje biljke koje pripadaju u porodicu Gramineae. U vrtu trave imaju različite namjene. One impozantnijeg rasta, kao npr. pampas trava (Cortaderia selloana) prekrasne su kao soliterne biljke, dok neke niže vrste, nježnog izgleda poput kose služe kao odlični pokrivači tla npr. Aira elegantissima.

Mnoge trave mogu se koristiti i u miješanim obrubima, gdje njihove nježne, lučno svinute ili uspravne stabljike čine dobar kontrast više zaobljenim, širokolisnim biljkama. Jednom dobro ukorijenjene i izrasle trave traže vrlo malo njege. Većina voli sunčani položaj i vlažnu, ali dobro dreniranu zemlju, ne previše bogatu hranjivim tvarima. Rijetko ih treba prihranjivati. Otporne vrste  trava uzgojene u kontejnerima možete saditi u bilo koje doba godine, a poluotporne i nježnije vrste najbolje je saditi u proljeće. U područjima gdje ima puno padalina pobrinite se za dobru drenažu tla. Vrlo bujan i invazivan rast nekih vrsta ograničite uzgojem u kontejnerima ili postavljanjem tanke plastične barijere u zemlju oko njih. Druga mogućnost je da oštrom štihaćom prerežete invazivno korijenje koje počinje rasti u proljeće, te ponovno sredinom ili kasno ljeti.

Trajnice u jesen odrežite do razine tla, a ostavite samo atraktivne listove i glavice sa sjemenom do kasno u zimu.Nježne vrste trava prikratite u proljeće. Razmnožavamo ih sjemenom koje sijemo što prije nakon dozrijevanja ili dijeljenjem busenova u kasno proljeće ili rano ljeti. Razdijeljene biljke dobro je posaditi u cvjetne lonce dok ne ojačaju, a zatim ih posaditi na otvoreno. U tu svrhu upotrijebite vlažan, ali dobro drenirani kompost i držite biljke na hladnom i svjetlom mjestu.

  

< «